Tzvi Freeman

http://www.chabad.org/library/article_cdo/aid/71692/jewish/How-Scientific-is-Torah.htm

Pitanje: Stalno slušamo kako Tora i znanost nisu u suprotnosti. No, možete li mi dati barem primjer ili dva gdje se one uistinu poklapaju?

Odgovor: Najsnažniji primjer: Tijekom tisućljeća ismijavali su nas jer vjerujemo da je svijet imao početak. Tek se krajem druge polovice 20. stoljeća pojavio dokaz koji je snažno prevagnuo na našu stranu. Kao što Dr. Arno Penzias (jedan od trojice koji su dobili Nobelovu nagradu za identifikaciju „pozadinskog zračenja“ koje je postalo potpornjem sadašnje kozmologije Velikog praska) piše, „znanost je napokon “ obranila Mojsija i Majmonidesa, a ne Aristotela.

Abraham je smatran osobenjakom jer je vjerovao da su sve sile svemira u stvarnosti jedna sila. Ta je znanstvena tvrdnja u proteklih 100 godina i pokretačka sila iza potrage za Ujedinjenom teorijom polja.

Zapis Tore o Stvaranju i o događajima koji predstavljaju izazov zakonima fizike – pa čak i izazov samoj logici – daju naslutiti da zakoni logike nisu apsolutni, tj. nije nemoguće da su ti zakoni stvoreni na neki drugi način, i čak i sada, Stvoritelj ih može prilagoditi ili zamijeniti ako mu se prohtije. Nagovještaj takvog načina razmišljanja otvorio je put suvremenoj matematici, koja se tako otrgla od Euklidovog gledišta da su aksiomi geometrije apsolutne „bjelodane istine“, te postavila osnovu za Einsteinovu relativnost. Naravno, kasniji pokušaji da se prikaže da je matematika bazirana na logici su propali. Današnji mislioci propituju apsolutnost same logike.

Tora, predstavljajući koncept B-žanske providnosti u sklopu prirode, zahtijeva svemir koji je tek blago linearan, odbacujući deterministički koncept da su uzrok i posljedica neraskidivo povezani. To je ishod Principa neodređenosti, kojeg je prvi puta objavio Heisenberg 1928. godine. Tijekom proteklih 30 godina, eksperimenti su višestruko potvrdili ovaj koncept.

Tora ne govori o materiji kao samostalnoj supstanci, već kao o događaju, „riječi“. Danas mi razumijemo materiju kao jednostavnu dinamiku koncentrirane energije, kako je prikazano poznatom formulom E=mc². Ili prema definiciji fizičara Davida Bohma „ono što se razvija, bez obzira na uvjete“.

Tora se oslanja na svjedoke i promatranje više nego na intuiciju. Danas to nazivamo objektivnim empirizmom. U tome je razlika između znanstvenika i helenističkih ili srednjevjekovnih filozofa.

Tora prepoznaje ulogu ljudske svijesti kao aktivnog, a ne pasivnog, sudionika u oblikovanju stvarnosti. Ovakav rezultat standardnog modela kvantne mehanike prvi puta je objavio John von Neumann 1932. godine.

Tora se dosljedno oslanja na koncept sinergije: cjelina je veća od zbroja njenih dijelova. To je postao temeljni princip u mnogim suvremenim disciplinama, od sociologije do kemije.

Tora se u mnogim halahičkim primjenama oslanja na „kvantno“ – najmanji mogući djeliće promjene unutar vremena i prostora. To je bio postulat Maxa Plancka koji je otvorio područje kvantne mehanike.

Tora opisuje da čitava ljudska rasa dolazi od jednog čovjeka i – ranije – jedne žene. Neoborivi genetski dokaz slaže se s time, iako datumi još ponešto odstupaju. Oni još uvijek nastoje uhvatiti korak s nama.

Tora shvaća ljudsku psihu kao višeslojnu i višestruku – u njoj se ne nalazi samo jedna osoba. Dobrodošli u suvremenu psihologiju.

Tora opisuje planetu Zemlju i čitav svemir holističkim terminima. Današnja znanost naglo skreće u tom smjeru, u znanostima o životu, te fizici i kozmologiji.

Tora omogućava spoznaje u vezi mnogih običaja, vjerovanja, politike, tehnologije, itd. starih vremena, koja povjesničari su povjesničari ranije zaobliazili, a arheolozi tek nedavno potvrdili

Tora zastupa i rigorozno razvija hazaka: Događaj se mora ponoviti više puta pod istovjetnim okolnostima da bi se u budućnosti, na osnovi njega, mogao predvidjeti rezultat (na primjer slučaj s volom bodačem). To je osnova znanstvene metode.

Tora propisuje opću edukaciju, uključivanje naroda i vlast prema ustavu. Sociolozi opisuju kako ti elementi generiraju stabilnost i prodktivnost društva.

Tora propisuje odgovorno ponašanje prema okolišu. Danas vidimo da je to jedini mogući način ponašanja za opstanak života na ovoj planeti.

Mnogi od ovih primjera mogu vam izgledati očigledno i banalno, međutim niti jedan od njih nije bio prihvaćen do nedavno. Siguran sam da ih ima još.